Šibenski prometni stručnjak i ovlašteni neovisni stalni sudski ekspert, forenzičar, ujedno i ravnatelj šibenske Prometno-tehničke škole te ovlašteni sudski ekspert u složenim i teškim prometnim nesrećama nedavno imenovan za zamjenika predsjednika odjela za prometno inženjerstvo Hrvatske akademije tehničkih znanosti, dr.sc. Zdravko Peran, za portal ŠibenikIN dao je mišljenje o vodičkoj obilaznici, nakon što je obavio očevid na toj prometnici nakon teške prometne nesreće s tragičnim posljedicama koja se dogodila 16. lipnja.

„Prometno-tehnička, vozno-dinamička i prometno-sigurnosna svojstva ceste su takva da cesta nema prometno-građevinskih grešaka. Obilaznica – dionica ceste je najbolje rješenje koje neko mjesto ili grad može dobiti. To je jedno veliko rasterećenje za grad odnosno za bolji život u grad. (…) Promatrajući je s ptičje perspektive to je jedna približno ravna dionica ceste u blagom luku lijevo. Širina prometnog traka, u načelu, ovisi o širini mjerodavnog vozila i bočnom sigurnosnom razmaku između vozila. Taj razmak ovisi o brzini. Naime, to znači da će širina prometnog traka biti veća što je veća brzina prometnog toka. Prema hrvatskim tehničkim propisima, širina prometnog traka određuje se na temelju projektne brzine, razreda ceste i konfiguracije terena. Širine prometnog traka za razne brzine Vp i terenske prilike Vp 90 km/h odgovara 3,50 m širina prometnog traka, brzina 80 km/h odgovara 3,25 m širine prometnog traka. Ograničenje brzine na ovoj Vodičkoj obilaznici, odnosno dionici ceste, je 80 km/h, a što u potpunosti odgovara hrvatskim tehničkim propisima. Širina operativnog dijela kolnika unutar rubnih linija je 6,65 m, a svaka bankina je široka 1,65 m (uključujući i rubni dio asfalta na kojem nije položena rubna linija), a sve mjereno od sredine rubnih linija. To u cijelosti odgovara hrvatskim i evropskim standardima. Bankine služe kao potpora za osiguranje ruba kolnika, za povećanje stabilnosti nasipa, za postavljanje prometnih znakova i ostalih oznaka te za kretanje pješaka. Izgrađene su od zemljanog materijala i zasijavaju se travom. Ako je po bankinama veći promet, površina bankine učvršćuje se laganim zastorom. Širina bankine određena je razmakom unutarnjeg ruba zaštitne ograde od ruba kolnika i konstrukcijskom širinom zaštitne ograde. Na cestama bez zaštitne ograde najmanja širina bankine određena je prema tablici: širina prometnog traka 3,75 m a širina bankine 1,50 m, širina prometnog traka 3,50 m, a širina bankine 1,50 m, širina prometnog traka 3,25 m, a širina bankine 1,00 m, širina prometnog traka 3,00 a širina bankine 1,00 m, širina prometnog traka 2,75 m, a širina bankine 1,00 m. Bankina odnosno zaštitni zemljani pojas je postavljen u skladu sa hrvatskim tehničkim propisima i evropskim propisima. (…)
U pogledu sigurnosti, raskrižja sa svjetlosnom signalizacijom nisu najbolje rješenje općenito, a posebno za bicikliste. Četverokraka raskrižja regulirana svjetlosnom signalizacijom jako su opasna i u pravilu ih treba izbjegavati pri projektiranju. Praksa je u pojedinim državama, a posebno u Nizozemskoj, pokazala da su kružni tokovi znatno sigurniji od četverokrakih raskrižja reguliranih semaforima. U konkretnom slučaju primjedba je na trajanje vremenskog intervala žutog i zelenog svjetla sa sporedne prometnice, koji je sada kratak. Vremenski interval žutog i zelenog svijetla treba povećati gledajući sa sporedne ceste Vodice - Gaćelezi, radi dužeg čišćenja raskrižja odnosno većeg broja vozila u turističkoj sezoni.
S obzirom na velik broj prebrzih vozača, kako motociklista tako i vozača osobnih automobila, i brojne prometne nesreće koje takvi vozači izazovu, kamere za nadzor brzine nužne su zbog prevencije odnosno smirivanja prometa, ali i zbog kažnjavanja vozača koji reagiraju samo pod prijetnjom udara po džepu. Također, potrebno je postaviti promjenjivu (dinamičku) signalizaciju. Promjenljivi prometni znakovi su znakovi kojima se sadržaj prema potrebama prometnoga toka može mijenjati ili se mogu isključiti.
Sigurnost prometa na cestama je kompleksno, interdisciplinarno pitanje u kojem različiti čimbenici igraju važnu ulogu i međusobno značajno djeluju jedni na druge. Tradicionalna klasifikacija mjera sigurnosti na cestama dijeli se na tri skupine (infrastruktura, tehničke osobine vozila i ponašanje sudionika u prometu) navodi na pristup koji nedovoljno uzima u obzir utjecaj mjera na sustav u cjelini i moguće popratne pojave koje mogu smanjiti djelotvornost.“
Cijeli tekst možete pročitati ovdje