Jučer se na sjednici Hrvatskog sabora raspravljalo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom na kojoj je Grad Vodice čak dva puta naveden kao uzor i dobar primjer kako bi jedinice lokalne samouprave trebale prikupljati i zbrinjavati komunalni i korisni otpad.
Naime, ove su izmjene i dopune Zakona nužne kako bi se hrvatski zakoni uskladili s europskim direktivama o gospodarenju otpadom. U svojim su izlaganjima, prvo bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, Anka Mrak Taritaš, a potom i bivši ministar zaštite okoliša i energetike, Slaven Dobrović, upravo Grad Vodice naveli kako ugodno iznenađenje da na srednjem Jadranu postoji jedinica lokalne samouprave čije je komunalno društvo odgovorno i na vrijeme počelo provoditi zakonske obveze te je već prije nekoliko godina započelo s organizacijom odvojenog prikupljanja korisnog otpada na samom kućnom pragu, otvorilo sortirnicu i prešaonicu korisnog otpada koji se potom prodaje na tržištu. Naveli su da je upravo Grad Vodice odličan primjer dobre prakse kojeg bi trebale slijediti i ostale jedinice lokalne samouprave, s osobitim naglaskom na činjenicu da je Vodice manja lokalna jedinica, a da postoje veliki gradovi koji još uvijek nisu poduzeli ništa po pitanju odvojenog sakupljanja i gospodarenja otpadom.

Vodička zastupnica u Hrvatskom saboru, Branka Juričev Martinčev, iskoristila je trenutak da naglasi i neke nelogičnosti u Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom kojim se upravo one jedinice koje su najdalje došle u primjeni savjesnog gospodarenja otpadom na neki način kažnjavaju. Naime, u Uredbi se spominje poticajna naknada za smanjenje količine komunalnog miješanog otpada koju će Fond za zaštitu okoliša obračunavati do kraja tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu svim lokalnim zajednicama. Uredbom se planira postupno smanjenje količine komunalnog otpada do 2022. godine za 50% i točno su određeni postoci po godinama i dinamika kojom se planira da gradovi smanjuju svoje količine miješanog otpada. One lokalne zajednice koje neće pratiti ta planirana smanjenja morat će Fondu plaćati kazne, prve dvije godine u iznosu od 100 kuna po toni, druge dvije 150 kuna po toni, a zatim 200 kuna po toni. Međutim, prilikom utvrđivanja tih poticajnih naknada, ili bolje reći kazni, za referentnu je godinu uzeta 2015. godina kad su Vodice, zbog primjene odvojenog sakupljanja, već značajno smanjile svoje količine komunalnog otpada.
S druge se strane nije vodilo dovoljno računa o različitosti jedinica lokalnih samouprava, njihovih posebnosti i potreba. Vodice kao turističko središte u kojem broj dolazaka i noćenja gostiju raste iz godine u godinu, imaju i specifičnost povećanja otpada upravo u tom razdoblju, a ta se činjenica uopće ne uzima u obzir.